Sindikat PPDIV

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

A+ A A-

Dan u kojem je spašen Agrokor - pao dogovor Vlade, dobavljača i banaka! Ramljak preuzeo upravljanje: 'Alvarez će dobiti priliku'

Dan u kojem je spašen Agrokor - pao dogovor Vlade, dobavljača i banaka! Ramljak preuzeo upravljanje: 'Alvarez će dobiti priliku'

MaricaFoto: Pixsell/Igor Šoban Vidaković i Brlošić u vjerovničkom vijeću zastupaju dobavljače

U privremeno vjerovničko vijeće Agrokora ulazi prokuristica Kraša Marica Vidaković u ime velikih dobavljača i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić u ime malih dobavljača i proizvođača, doznaje se u ponedjeljak iz Koordinacije dobavljača i proizvođača.

Iz Koordinacije najavljuju da će se poslijepodne ili večeras sastati s izvanrednim povjerenikom za Agrokor Antom Ramljakom, koji će ih izvijestiti o detaljnom planu za izlazak iz krize tog koncerna.

"Dobavljači i proizvođači su umjereno optimistični i vjeruju da će u suradnji s vladinim povjerenikom riješiti sva otvorena pitanja", kazali su iz Koordinacije dobavljača i proizvođača.

Trgovački sud u Zagrebu u ponedjeljak je imenovao Antu Ramljaka izvanrednim povjerenikom Agrokora te zabranio pokretanje i vođenje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja i dr. protiv Agrokora i njegova 24 povezana i ovisna društva u Hrvatskoj, a u međuvremenu su i deblokirani računa koncerna i njegovih tvrtki.

Po riječima premijera Plenkovića u ponedjeljak u Vladi nakon sastanka s dobavljačima, Ramljak će danas doći u Agrokor, snimiti stanje, obaviti primopredaju i krenuti s upoznavanjem situacije u kompaniji, a u tome će mu „sva saznanja i informacije o poslovnim odnosima, očekivanjima, obvezama i tražbinama koje imaju dobavljači biti vrlo korisna kako bi stekao cjeloviti uvid”.

Također, kazao je, od dobavljača se očekuje i da danas tijekom dana nominiraju predstavnike u privremeno vjerovničko vijeće, i to jednog ispred velikih i jednog ispred malih dobavljača, a u dogovoru sa svim dobavljačima.

U to vijeće, s ukupno pet članova, uz predstavnike dobavljača još trebaju biti određeni predstavnici velikih banaka vjerovnika (1), manje izloženih banaka (1) te vlasnika obveznica (1).

Ramljak preuzeo vođenje koncerna

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić izvijestila je u ponedjeljak da je završen sastanak u Agrokoru na kojem je izvanredni povjerenik Ante Ramljak obavio primopredaju s dosadašnjom upravom koncerna, a Ramljak je izvijestio da je od danas preuzeo vođenje koncerna te da mu je prioritet dogovoriti s bankama sve detalje za tekuću likvidnost.

Predsjednik Sindikata PPDIV-a pozdravlja dogovor s dobavljačima i bankama

Predsjednik Sindikata PPDIV-a Denis Paradiš pozdravio je u ponedjeljak poslijepodne razvoj situacije oko koncerna Agrokor i imenovanje izvanrednog povjerenika. To je dobro, jer je postignut dogovor i sa dobavljačima, što je ključno da sustav može funkcionirati, i sa bankama za isplatu svih dobavljača da taj proces ide dalje svojim tijekom, rekao je Paradiš nakon izlaska sa sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Pozdravio je izbor Ante Ramljaka za izvanrednog povjerenika. To je, pojasnio je, dobro zbog niza situacija koje su se dogodile nakon njegova imenovanja, a koje su dobre za radnike - računi tvrtki su odblokirani, postignut je dogovor s dobavljačima, roba će ići prema Konzumu, i što je najbitnije, radnici će plaće dobiti do kraja tjedna.

Prognoze za skoru budućnost nije želio iznositi. "Situacija koja se dogodila, dogodila se dobro, priželjkivali smo ju cijeli prošli tjedan, razgovarali na te teme. Situacija od petka, od zahtjeva dužnika do sjednice Vlade i rekcije Trgovačkog suda je brza i to je dobro. Odradili su to dobro, kvalitetno, sad je na povjereniku i na svima koji će biti u tom procesu da odrade svoj posao. Želimo im puno sreće i uspjeha" izjavio je Paradiš.

Izrazio je nadu da će i situacija za zaposlenike Agrokora biti dobra. U proizvodnjama unutar Agrokora nema viška radnika, ima li ih upravama i menadžmentu, to će odlučit povjerenik. Ide sezona, posla će biti, radnici će imati što raditi, a na njima je da osiguraju plaće, poručio je Paradiš nakon gotovo četverosatnog sastanka koji se ranije napustili neki sindikalni čelnici koji nisu davali izjave.

 

Izvor/Autor: http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2660137/dan-odluke-za-agrokor-vlada-danas-imenuje-izvanrednog-povjerenika/?ticker_type=latest_news

Marica Vidaković iz Kraša, dopredsjednica Sindikata PPDIV predvodila Agrokorove dobavljače na sastanku u Vladi Republike Hrvatske

Marica Vidaković iz Kraša, dopredsjednica Sindikata PPDIV predvodila Agrokorove dobavljače na sastanku u Vladi Republike Hrvatske

Vlada Napunit ćemo dućane i pozvati radnike da kupuju u Konzumu

U Banskim dvorima održan je sastanak dobavljača s premijerom Andrejem Plenlovićem, a oni po izlasku iz zgrade Vlade nisu bili odviše rječiti, no nakon sastanka je održana i konferencija za medije na kojoj se javnosti uz predstavnike dobavljača obratio i Plenković. Dogovoreno je da svjež novac prvo ide dobavljačima u blokadi.

"Zahvaljujem našim dobavljačima, koji su srce gospodarstva. Bilo je sasvim jasno da postoji povjerenje prema zakonski uređenom i strukturiranom izlasku iz krize koji je praktički počeo rješenjem Trgaovačkog suda. Bili smo učinkoviti i brzi i Ante Ramljak sada ima puni mandat. On će doći u Agrokor i krenuti s detaljnim upoznavanjem situacije", kazao je premijer Andrej Plenković na konferenciji za medije.

"S bankama želimo dogovoriti drugi važan dio - doznaku svježe likvidnosti novca koja će omogućiti tijek novca prema dobavljačima. Od njih očekujemo da nominiraju svoje predstavnike, oni su vrlo jasno artikulirali stav prema mjenicama - krajnji korisnik treba i vratiti taj novac, jasno smo konstatirali i iskoristit ćemo sve poluge da riješimo taj problem", istaknuo je premijer.

"Cijeli ovaj proces djelovat će blagotovorno, mislim da smo na dobrom putu i jasno sam prepoznao to i kod iskusnih hrvatskih menadžera", poručio je Plenković.

Dobavljači su se usuglasili da se sredstva prvo doznače onim dobavljačima koji su i sami u blokadi, a nova svježa sredstva omogućit će da i najmanji OPG dobije sredstva da omogući isplatu plaća i normalno funkcioniranje.

U ime dobavljača obratila se Marica Vidaković iz Kraša koja se požalila na dosadašnji nedostatak komunikacije i izostanak relevantnog sugovornika što je popravljeno zakonskom legislativom.

"Želim povjereniku da se što prije uhvati posla, poručila je i dodala da će dnevno komunicirati s Ramljakom kako bi se priorietno rješavalo probleme dobavljača.

Ramljak, Burilović, Vidaković... Svi sretni i zadovoljni


"Polažemo veliku vjeru i nadu da će sustav profunkcionirati. Dogovorili smo se da ćemo krenuti s isporukom roba, napuniti dućane i pozvati naše zaposlenike da što više kupuju u Konzumu", poručila je Vidaković.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović izrazio je zadovoljstvo "što se ovaj put nalazimo u nešto optimističnijem ozračju":

"Zahvalio bih se Vladi koja je svo vrijeme aktivno sudjelovala u iznalaženju rješenja i zahvalio bih se svim dobavljačima koji su iskazali povjerenje i na njihovoj hrabrosti jer i oni imaju ograničene kapacitete. Pozdravljam odluku Vlade o imenovanju povjerenika pred kojim nije nimalo lak zadatak jer se nalazi pred možda i najzahtjevnijem poslu u novijoj hrvatskoj povijesti - da stabiliziramo hrvatsko gospodarstvo i čuvamo hrvatske police kupujući u hrvatskim lancima".


Predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore posebno je naglasio da su veliki dobavljači u dogovore i razgovore uključili i male dobavljače te da je sada isto učinila i Vlada. Dodaje da je uvjeren da će proizvodi malih proizvođača već sutra biti na policama Konzuma.

Vidaković je kazala i kojim će se redom rješavati problemi dobavljača.
"Nakon ovog sastanka smo se dogovorili da ćemo svi pustiti robu odmah iz jednostavnog razloga što smo od Očekujemo brzi susret s povjerenikom. I unutar Zakona postoje prioriteti, najprije će se deblokirati kompanije, riješiti one dobavljače kojima je Konzum više od 70 posto ukupnih prihoda i napraviti skalu priroriteta. Među dobavljačima je visok stupanj solidarnosti i do kraja ćemo ostati zajedno", rekla je.

Ramljak je ponovio kako je njegov prioritet da s bankama postignemo dogovor da još u ovom tjednu daju nova sredstva za likvidnost.

"Veliki sam optimist nakon ovog sastanka. Zadivljen sam prije svega na razumijevanju prema kolegama koji su najugroženiji. Da sami odrede kome daju pravo prvenstva", kazao je Ramljak.

Jedan od najvećih problema postale su mjenice. Jedan dio njih je bio pokriće za dostavljenu robu, a velik dio i kao pomoć da se kreditira Agrokor

"Jedan od ključnih ciljeva povjerenika je da ode u kompaniju, da stekne temeljiti uvid i realnu snimku stanja i tek tada će se konkretno moći odgovoriti na to pitanje", rekao je premijer.

 

Izvor/Autor: http://hr.n1info.com/a190280/Vijesti/Napunit-cemo-ducane-i-pozvati-radnike-da-kupuju-u-Konzumu.html

 

Badel i Carina dogovorili se o 7,6 mil. kuna založnog prava

Badel i Carina dogovorili se o 7,6 mil. kuna založnog prava

Badel Vjerovnici očekuju da će nagodbeno vijeće Fine sazvati ročište za glasovanje krajem siječnja.

Svi čekaju ročište koje će Fina sazvati za glasovanje o prijedlogu izmijenjenog plana restrukturiranja Badela 1862, a nestrpljivi su i radnici.

Veliki vjerovnici već se pozicioniraju: primjerice za Sberbank je utvrđeno da ima založno pravo vrijedno 37,4 milijuna kuna, no banka se odrekla prava na odvojeno namirenje. U pravilu to banke rade kad plan podržavaju. Također, tu poziciju imat će ipak u velikoj mjeri neosigurana Carinska uprava. Naime, u dopuni žalbe Carina je potvrdila da potražuje 7,6 milijuna kuna osiguranih založnim pravom, a ne 63 milijuna, što je prvotno tvrdila.

Direktor Badela 1862 Ivo Markotić potvrđuje navode Carine. Iz NLB-a koji potražuje 93 milijuna kuna navode da je naknadu za ustup te tražbine Meteor u cijelosti platio. To znači, kaže NLB, sva buduća plaćanja trebaju biti isplaćena na račun Meteora. Kako se bliži rok za kraj Badelovog predstečaja - ističe 24. veljače, i sindikati su na iglama.

Novi predsjednik PPDIV-a Denis Paradiš kaže da je u Badelu 1862 trenutno zaposleno 419 radnika, a od tri sindikata njegov je najveći. "Očekuje se da će Fina do kraja siječnja sazvati ročište za glasovanje. Meteorova ponuda jamči sigurnost radnicima, jer su im zaštićena socijalna prava, i stoga nije potrebna socijalna klauzula", kaže Paradiš.

U planu je, kaže, zadržavanja svih radnih mjesta i proizvodnje u tvornici u Zagrebu te u vinarijama u Daruvaru i Benkovcu, a po njemu najavljena reorganizacija neće utjecati na prava. Paradiš ističe dvije stvari - to su smanjenje duga i stabiliziranje osnovnog poslovanja, a tako će se realizirati mjere rasta prihoda i smanjenje troškova na razinu koja omogućava održivost poslovanja i servisiranje postojećih obveza.

To podrazumijeva značajno poboljšanje korporativnog upravljanja, i kako kaže implementaciju svih mjera financijskog i operativnog restrukturiranja. Osnovu svega čini uspješan završetak predstečajne nagodbe i potrebna dokapitalizacija od strane strateškog partnera, zaključuje. S druge strane, Konzorcij okupljen oko St. Nicolausa nije se predao. Očekuju sastanak u Ministarstvu financija. Radnicima poručuju da bi zadržali postojeći broj u narednih pet godina kad bi trošak osoblja iznosio 66 milijuna kuna.

Izvor/Autor: http://www.poslovni.hr/

Radenska kupila Studenac

Radenska kupila Studenac

studenac Bogatom portfelju Radenske od danas je pridružena i prirodna mineralna voda Studenac, prirodna izvorska voda Studena te sirupi Lero.

Radenska, dio grupacije Kofola ČeskoSlovensko, jedne od vodećih europskih proizvođača i distributera bezalkoholnih pića, uspješno je finalizirala akviziciju Studenca, tvrtke koja proizvodi tradicionalan brend mineralne vode te preuzela 100-postotni udjel u tvrtki. Tako je bogatom portfelju Radenske od danas i službeno pridružena i prirodna mineralna voda Studenac, prirodna izvorska voda Studena te sirupi Lero. Ovo preuzimanje dodatno učvršćuje položaj, kako Radenske, tako i čitave grupacije Kofola ČeskoSlovensko u jadranskoj regiji.

Podsjetimo da su Radenska i Podravka ugovor o kupoprodaji Studenca potpisale 20. rujna 2016. godine. Ugovor je sadržavao niz uvjeta koje je trebalo ispuniti prije prijenosa vlasništva. Navedeni uvjeti su ispunjeni, Radenska je ispunjenjem financijskih uvjeta preuzela stopostotni udio dionica te je Studenac od danas i službeno član Kofola grupe.

Prilikom zaključenja transakcije Marian Šefčovič, generalni direktor društva Radenska izrazio je zadovoljstvo akvizicijom , naglašavajući koliko je važno ojačati tržišnu poziciju Radenske u Hrvatskoj i regiji. „Učinit ćemo što je najbolje za Studenac, budući da volimo lokalne brendove i njihovu povijest. Međutim, Studenac treba osvježiti poslovanje, a to je nešto u čemu smo mi najbolji. Naša namjera je učiniti tvrtku još uspješnijom. Iskoristit ćemo sve elemente sinergije koje smo detektirali prilikom procesa spajanja, a kojih ima i više nego dovoljno. Imamo vrlo dobar lokalni tim koji posjeduje široko znanje o regiji, lokalni menadžment te naš regionalni menadžment zadužen za upravljanje cjelokupnom Adria regijom koji već radi na razvoju Studenca. Podravka je sve zaposlenike prebacila u Studenac, a mi ćemo ih zadržati kako bi proizvodni pogon i dalje radio.“, zaključio je Šefčovič.

Kofola ČeskoSlovensko jedan je od vodećih europskih proizvođača bezalkoholnih pića, sa sedam proizvodnih pogona i 2100 zaposlenika u Slovačkoj, Češkoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Poljskoj. Kompanija Kofola je poznata po svojem pozitivnom odnosu i poštovanju prema lokalnim brendovima i lokalnoj kulturi, te je udahnula novi život mnogim brendovima alkoholnih pića u navedenim zemljama.

 

Izvor/Autor: http://www.poslovni.hr/

Investicijom od 2,6 milijuna kuna u novu tehnologiju, PIK Vrbovec lansira nove proizvode

Investicijom od 2,6 milijuna kuna u novu tehnologiju, PIK Vrbovec lansira nove proizvode

sunke pik1 PIK godišnje plasira i do 30 novih proizvoda na tržište, što je znatno iznad prosjeka mesne industrije pa se kompanija opravdano pozicionira kao predvodnik trendova u svom sektoru.

PIK Vrbovec je svoje poslovanje proširio na još jednu, na tržištu sve traženiju kategoriju gotovih i polugotovih proizvoda, uvođenjem novog proizvoda - PIK Pečene šunke.

Radi se o proizvodu čija je proizvodnja omogućena uz korištenje nove tehnologije pečenja, prve takve vrste u Hrvatskoj i regiji u koju je PIK Vrbovec investirao 2,6 milijuna kuna.

Ova tehnologija se temelji na brzoprotočnoj pećnici s podesivom temperaturom pečenja, koja omogućuje pečenje proizvoda kao završnu fazu proizvodnog procesa čime se dobiva tipičan i bogat okus pečenog mesa.

Kao i ostatak PIK Šunki, ne sadrži pojačivače okusa, umjetna bojila, gluten, ni soju, a ima i smanjen udio soli.

Povodom lansiranja nove PIK Pečene šunke, Ines Bertinovec, direktorica Razvoja i tehnoloških inovacija je izjavila: „Zahvaljujući ovoj novoj tehnologiji, kao i znanjima naših kolega, njihovoj inovativnosti i stručnosti te intenzivnoj suradnji odjela Razvoja, Marketinga, Proizvodnje i Kontrole kvalitete, PIK Vrbovec će u domove potrošača donijeti visoko kvalitetne, domaće proizvode, bogatog okusa i mirisa. Zanimljivo je naglasiti i da se prema istraživanjima o životnim navikama sve više smanjuje vrijeme koje se troši na pripremu hrane te potrošači traže upravo hranu koju je moguće brzo i lako pripremiti. Čak 20 posto potrošača na pripremu večere troši do 15 minuta, dok 39 posto potrošača priprema ručak u manje od 15 minuta. PIK Vrbovec novom tehnologijom pečenja svojim potrošačima nudi gotov obrok za cijelu obitelj, krati vrijeme potrebno za pripremu obroka te produžuje vrijeme za uživanje i odmor u krugu najmilijih. Ono što je najvažnije, na stol potrošača ponovo donosi visoko kvalitetne i autentične, domaće proizvode, bogatog okusa i mirisa.“

Prema istraživanjima vodeće agencije za istraživanje i analizu tržišta i proizvoda Mintel, u svijetu se u kategoriji polugotovih jela proizvede oko 4.000 novih proizvoda godišnje. Nastavno na navedeno, a prepoznajući potencijal ove kategorije koja bilježi kontinuirani rast, PIK Vrbovec odlučio je prvi u Hrvatskoj i regiji implementirati najnovija tehnološka dostignuća u ovom segmentu. PIK godišnje plasira i do 30 novih proizvoda na tržište, što je znatno iznad prosjeka mesne industrije pa se kompanija opravdano pozicionira kao predvodnik trendova u svom sektoru.

 

Izvor/Autor: http://www.poslovni.hr/

Polemika oko velikih i malih izmišljena je, novac treba dati onima koji investiraju

Polemika oko velikih i malih izmišljena je, novac treba dati onima koji investiraju

simo pikselFoto: D.Š./Pixsell Predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi, o uzrocima seljačkih nevolja i perspektivi hrvatske poljoprivredne proizvodnje. 

Delegacija PPDIV-a obišla je novu investiciju tvrtke Žito iz Osijeka. Nakon posjeta ste izjavili kako takve investicije mogu spasiti Slavoniju i Baranju i iseljavanje mladih. 

Smatrate li da je Žito zakinuto za novce koje je trebalo za dio te investicije dobiti iz Programa ruralnog razvoja?

Naravno da takve investicije mogu spasiti iseljavanje mladih ljudi iz Slavonije i Baranje gdje se nudi zapošljavanje mladih školovanih i visokoškolovanih radnika različitih kategorija, a neto plaća se kreće od pet i pol tisuća kuna i na više i uz to još ide obvezna isplata ne male Božićnice i Uskrsnice. Žito i svi takvi poslodavci sigurno su zakinuti za isplatu sredstava iz Programa Ruralnog razvoja.

Koji je stav Vašeg sindikata prema odbijanju pojedinih projekta tvrtki zbog navodno umjetno stvorenih uvjeta?
Ma nema tu nikakvih umjetno stvorenih uvjeta, sve je bilo po važećem Pravilniku i samo se radilo o političkom obračunu dva ministra, uostalom tužbe nekih poslodavaca su već upućene i vidjeti ćete kakve će biti presude. Osobno sam se puno informirao, razgovarao sa ministrima i puno drugih ljudi te došao do takvih saznanja. Novac za takve investicije prvenstveno treba ići iz sredstava EU i to za sve i male i velike, a više svakako treba dobiti onaj koji gradi velike proizvodne kapacitete i zapošljava radnike.

Je li Sindikat uključen u institucionalno odlučivanje o tome gdje i na koji načini distribuirati novac iz fondova EU?
Naravno da sindikat nije uključen u davanje mišljenja vezano za takve i slične odluke, a čini mi se da o tome odlučuje netko nekompetentan i onda dolazi do takvih stvari. Po meni prvo izvoli napravi investiciju, zaposli radnike i tada obvezno trebaš dobiti pripadajući dio sredstava iz fondova EU. Ovako ispada da su sredstva dobili oni koji nisu ništa napravili, nisu zaposlili radnike, a oni koji su to učinili ne mogu dobiti jer to tako misli jedan ministar. Ja bih svima koji investiraju i zapošljavaju dao i dio sredstava iz proračuna jer će se to ulaganje višestruko vratiti u državni proračun kroz poreze i doprinose.

Koliko je Hrvatska zapustila investicije u poljoprivredi?
Hrvatska je zapustila investicije u poljoprivredi, malo se ulaže, ne uređuje se poljoprivredno zemljište, imate puno površina pod vodom jer se ne čiste kanali i ne radi dreniranje zemljišta i zato vam je proizvodnja sa prinosima na najnižim razinama. Zemlje u okruženju, članice EU, su daleko ispred nas i trebamo se ugledati na njih. Znate li Vi da Hrvatska svoje svinje kolje u Mađarskoj i onda to vraća u Hrvatsku na daljnju proizvodnju? To je apsurdno, uvozimo sve i svašta i onda nam se desi salmonela u jajima, mesu... i da za to nitko ne odgovara, jedna smjena nije dovoljna.

Gdje Vi vidite naše mogućnosti u što bi se trebalo investirati i kako zaposliti ljude?
To je za mene teško pitanje, a jedan dio odgovora sam dao ranije. Svakako je potrebno iskoristiti potencijale kojih ima, Slavonija i Baranja u jednom pravcu-poljoprivreda, prehrambena industrija i stočarstvo, te intenzivna proizvodnja, Dalmacija i Istra u turizmu, Lika i Banija u stočarstvu itd. Sjeverna Hrvatska i Međimurje već dobrano idu u tom pravcu. Kad dođe do toga onda će biti i zaposlenosti.

Kakav je odnos poslodavaca prema zaposlenima?
Sindikat PPDIV zastupa 18 tisuća članova u 190 tvrtki. Prava radnika reguliramo Kolektivnim ugovorima i time pokrivamo oko 60-70% radnika u sektoru, a zaposlenih u sektoru ima oko 50 tisuća u 450 tvrtki, a prosječna plaća kreće se između četiri i pet tisuća kuna i ovisi o vrsti proizvodnje. Predložili smo našem sektorskom socijalnom partneru u HUP-u Granski Kolektivni ugovor i očekujemo njegovo sklapanje iduće godine čime bi se izbjegla nelojalna konkurencija i ujednačila minimalna prava radnika.

U Hrvatskoj se godinama vodi polemika oko velikih i malih poljoprivrednika i tvrtki. Koji je vaš stav? Kakvu bi poljoprivredu trebalo razvijati te kako povezati velike tvrtke i male poljoprivrednike?
Ta polemika oko veliki i malih je izmišljena u Hrvatskoj i uglavnom je produkt političkih interesa, a sve zbog nemoći da se usuglase stavovi oko zajedničke politike. Pa mi još nemamo strategiju razvoja poljoprivredno-prehrambenog sektora, a prošlo je 26 godina. Ministar Romić je nešto pokrenuo što smo pohvalili, ali u izradu strategije nije uključio neposredne proizvođače, nije uključio ni sindikat koji ima stručne ljude koji itekako dobro poznaju stanje u sektoru. Nadam se da će ministar Tolušić nastaviti izradu strategije i uključiti u izradu iste, sve relevantne faktore. Zaokruženi proces može se provesti kroz jasne i transparentne kooperantske odnose velikih i malih proizvođača.

Kakav je odnos stranih kompanija koje investiraju u Hrvatsku prema radnicima u poljoprivredi i prehrambenoj industriji?
Strane kompanije uglavnom imaju sređene uvjete, investiraju i tehnološki unapređuju proizvodnju, a plaće su im na razini plaća u sektoru, dakle nemaju iste uvjete kao radnici u zapadnim zemljama EU.

Iz Osijeka ste poslali apel novom ministru i Vladi kako bi trebali poticati velike investicije?
Apel i zahtjev za očitovanje poslao sam Vladi i ministru da jasno kažu podržavaju li takve investicije i što će učiniti da im se ispravi nepravda i nastala šteta što su im administrativno-političkom voljom uskraćena sredstva iz EU fondova?

Na koji bi način trebalo distribuirati novce iz Programa ruralnog razvoja?
Ne znam, valjda preko Agencije za plaćanje, ali transparentno i uz znanje javnosti i uz kontrolu i sankcije ukoliko se nenamjenski troši.

HUP je nedavno zatražio da se kroz ruralni razvoj potiču investicije do 5 milijuna eura, a ne kao što je predložio bivši ministar Romić do milijun eura.
Svakako podržavamo prijedlog HUP-a jer su nam sada potrebne takve investicije koje zapošljavaju, a to "do" znači da netko mjerodavan i objektivan, ne politički obojen, treba sagledati investiciju i odlučiti treba li nekome odobriti 5 milijuna, a nekome 4, 3, 2 ili 1 milijun.

Kako komentirate sve češće incidente sa hranom? Uvozimo previše hrane loše kvalitete i po niskim cijenama, a naše tvrtke se teško nose sa konkurencijom. Smatrate li da bi država trebala zakonom ograničiti udio uvozne robe na policama kao što to čine neke druge zemlje?
Svakako ste u pravu, uvozimo puno hrane jednim dijelom loše kvalitete i niskih cijena koje domaća konkurencija ne može pratiti. Država treba stvoriti uvjete za konkurentnu proizvodnju i ja se onda ne bojim za domaću proizvodnju, a može se voditi i pametnija politika poput one u susjednoj Austriji ili Mađarskoj, gdje Vlada tih država poljoprivredno-prehrambenu proizvodnju ne prepušta slučaju već joj je to najvažniji resor u ministarstvu.

Poticaji: Gdje je 45 milijuna kuna?

Pogriješili smo jer nismo otpočetka imali strategiju razvoja sektora, a vidite da je nemamo još ni danas, koja bi odredila pravac razvoja pa se ne bi dešavalo da svaka politika koja dođe prilagođava sve sebi i omogućava raznim interesnim skupinama i špekulantima povoljnu situaciju koju oni iskorištavaju za svoj interes/džep poput godinama nekontrolirane isplate poticaja. Kažu da je u 10 godina isplaćeno 45 milijardi kuna poticaja za poljoprivrednu proizvodnju. Pitam se gdje je taj novac?

Izvor/Autor: http://www.poslovni.hr/

Prijava ili Registracija

Facebook user?

You can use your Facebook account to sign into our site.

fb iconPrijava preko Facebooka

Prijava