Sindikat PPDIV

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

A+ A A-

Badel i Carina dogovorili se o 7,6 mil. kuna založnog prava

Badel i Carina dogovorili se o 7,6 mil. kuna založnog prava

Badel Vjerovnici očekuju da će nagodbeno vijeće Fine sazvati ročište za glasovanje krajem siječnja.

Svi čekaju ročište koje će Fina sazvati za glasovanje o prijedlogu izmijenjenog plana restrukturiranja Badela 1862, a nestrpljivi su i radnici.

Veliki vjerovnici već se pozicioniraju: primjerice za Sberbank je utvrđeno da ima založno pravo vrijedno 37,4 milijuna kuna, no banka se odrekla prava na odvojeno namirenje. U pravilu to banke rade kad plan podržavaju. Također, tu poziciju imat će ipak u velikoj mjeri neosigurana Carinska uprava. Naime, u dopuni žalbe Carina je potvrdila da potražuje 7,6 milijuna kuna osiguranih založnim pravom, a ne 63 milijuna, što je prvotno tvrdila.

Direktor Badela 1862 Ivo Markotić potvrđuje navode Carine. Iz NLB-a koji potražuje 93 milijuna kuna navode da je naknadu za ustup te tražbine Meteor u cijelosti platio. To znači, kaže NLB, sva buduća plaćanja trebaju biti isplaćena na račun Meteora. Kako se bliži rok za kraj Badelovog predstečaja - ističe 24. veljače, i sindikati su na iglama.

Novi predsjednik PPDIV-a Denis Paradiš kaže da je u Badelu 1862 trenutno zaposleno 419 radnika, a od tri sindikata njegov je najveći. "Očekuje se da će Fina do kraja siječnja sazvati ročište za glasovanje. Meteorova ponuda jamči sigurnost radnicima, jer su im zaštićena socijalna prava, i stoga nije potrebna socijalna klauzula", kaže Paradiš.

U planu je, kaže, zadržavanja svih radnih mjesta i proizvodnje u tvornici u Zagrebu te u vinarijama u Daruvaru i Benkovcu, a po njemu najavljena reorganizacija neće utjecati na prava. Paradiš ističe dvije stvari - to su smanjenje duga i stabiliziranje osnovnog poslovanja, a tako će se realizirati mjere rasta prihoda i smanjenje troškova na razinu koja omogućava održivost poslovanja i servisiranje postojećih obveza.

To podrazumijeva značajno poboljšanje korporativnog upravljanja, i kako kaže implementaciju svih mjera financijskog i operativnog restrukturiranja. Osnovu svega čini uspješan završetak predstečajne nagodbe i potrebna dokapitalizacija od strane strateškog partnera, zaključuje. S druge strane, Konzorcij okupljen oko St. Nicolausa nije se predao. Očekuju sastanak u Ministarstvu financija. Radnicima poručuju da bi zadržali postojeći broj u narednih pet godina kad bi trošak osoblja iznosio 66 milijuna kuna.

Izvor/Autor: http://www.poslovni.hr/

Radenska kupila Studenac

Radenska kupila Studenac

studenac Bogatom portfelju Radenske od danas je pridružena i prirodna mineralna voda Studenac, prirodna izvorska voda Studena te sirupi Lero.

Radenska, dio grupacije Kofola ČeskoSlovensko, jedne od vodećih europskih proizvođača i distributera bezalkoholnih pića, uspješno je finalizirala akviziciju Studenca, tvrtke koja proizvodi tradicionalan brend mineralne vode te preuzela 100-postotni udjel u tvrtki. Tako je bogatom portfelju Radenske od danas i službeno pridružena i prirodna mineralna voda Studenac, prirodna izvorska voda Studena te sirupi Lero. Ovo preuzimanje dodatno učvršćuje položaj, kako Radenske, tako i čitave grupacije Kofola ČeskoSlovensko u jadranskoj regiji.

Podsjetimo da su Radenska i Podravka ugovor o kupoprodaji Studenca potpisale 20. rujna 2016. godine. Ugovor je sadržavao niz uvjeta koje je trebalo ispuniti prije prijenosa vlasništva. Navedeni uvjeti su ispunjeni, Radenska je ispunjenjem financijskih uvjeta preuzela stopostotni udio dionica te je Studenac od danas i službeno član Kofola grupe.

Prilikom zaključenja transakcije Marian Šefčovič, generalni direktor društva Radenska izrazio je zadovoljstvo akvizicijom , naglašavajući koliko je važno ojačati tržišnu poziciju Radenske u Hrvatskoj i regiji. „Učinit ćemo što je najbolje za Studenac, budući da volimo lokalne brendove i njihovu povijest. Međutim, Studenac treba osvježiti poslovanje, a to je nešto u čemu smo mi najbolji. Naša namjera je učiniti tvrtku još uspješnijom. Iskoristit ćemo sve elemente sinergije koje smo detektirali prilikom procesa spajanja, a kojih ima i više nego dovoljno. Imamo vrlo dobar lokalni tim koji posjeduje široko znanje o regiji, lokalni menadžment te naš regionalni menadžment zadužen za upravljanje cjelokupnom Adria regijom koji već radi na razvoju Studenca. Podravka je sve zaposlenike prebacila u Studenac, a mi ćemo ih zadržati kako bi proizvodni pogon i dalje radio.“, zaključio je Šefčovič.

Kofola ČeskoSlovensko jedan je od vodećih europskih proizvođača bezalkoholnih pića, sa sedam proizvodnih pogona i 2100 zaposlenika u Slovačkoj, Češkoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Poljskoj. Kompanija Kofola je poznata po svojem pozitivnom odnosu i poštovanju prema lokalnim brendovima i lokalnoj kulturi, te je udahnula novi život mnogim brendovima alkoholnih pića u navedenim zemljama.

 

Izvor/Autor: http://www.poslovni.hr/

Investicijom od 2,6 milijuna kuna u novu tehnologiju, PIK Vrbovec lansira nove proizvode

Investicijom od 2,6 milijuna kuna u novu tehnologiju, PIK Vrbovec lansira nove proizvode

sunke pik1 PIK godišnje plasira i do 30 novih proizvoda na tržište, što je znatno iznad prosjeka mesne industrije pa se kompanija opravdano pozicionira kao predvodnik trendova u svom sektoru.

PIK Vrbovec je svoje poslovanje proširio na još jednu, na tržištu sve traženiju kategoriju gotovih i polugotovih proizvoda, uvođenjem novog proizvoda - PIK Pečene šunke.

Radi se o proizvodu čija je proizvodnja omogućena uz korištenje nove tehnologije pečenja, prve takve vrste u Hrvatskoj i regiji u koju je PIK Vrbovec investirao 2,6 milijuna kuna.

Ova tehnologija se temelji na brzoprotočnoj pećnici s podesivom temperaturom pečenja, koja omogućuje pečenje proizvoda kao završnu fazu proizvodnog procesa čime se dobiva tipičan i bogat okus pečenog mesa.

Kao i ostatak PIK Šunki, ne sadrži pojačivače okusa, umjetna bojila, gluten, ni soju, a ima i smanjen udio soli.

Povodom lansiranja nove PIK Pečene šunke, Ines Bertinovec, direktorica Razvoja i tehnoloških inovacija je izjavila: „Zahvaljujući ovoj novoj tehnologiji, kao i znanjima naših kolega, njihovoj inovativnosti i stručnosti te intenzivnoj suradnji odjela Razvoja, Marketinga, Proizvodnje i Kontrole kvalitete, PIK Vrbovec će u domove potrošača donijeti visoko kvalitetne, domaće proizvode, bogatog okusa i mirisa. Zanimljivo je naglasiti i da se prema istraživanjima o životnim navikama sve više smanjuje vrijeme koje se troši na pripremu hrane te potrošači traže upravo hranu koju je moguće brzo i lako pripremiti. Čak 20 posto potrošača na pripremu večere troši do 15 minuta, dok 39 posto potrošača priprema ručak u manje od 15 minuta. PIK Vrbovec novom tehnologijom pečenja svojim potrošačima nudi gotov obrok za cijelu obitelj, krati vrijeme potrebno za pripremu obroka te produžuje vrijeme za uživanje i odmor u krugu najmilijih. Ono što je najvažnije, na stol potrošača ponovo donosi visoko kvalitetne i autentične, domaće proizvode, bogatog okusa i mirisa.“

Prema istraživanjima vodeće agencije za istraživanje i analizu tržišta i proizvoda Mintel, u svijetu se u kategoriji polugotovih jela proizvede oko 4.000 novih proizvoda godišnje. Nastavno na navedeno, a prepoznajući potencijal ove kategorije koja bilježi kontinuirani rast, PIK Vrbovec odlučio je prvi u Hrvatskoj i regiji implementirati najnovija tehnološka dostignuća u ovom segmentu. PIK godišnje plasira i do 30 novih proizvoda na tržište, što je znatno iznad prosjeka mesne industrije pa se kompanija opravdano pozicionira kao predvodnik trendova u svom sektoru.

 

Izvor/Autor: http://www.poslovni.hr/

Polemika oko velikih i malih izmišljena je, novac treba dati onima koji investiraju

Polemika oko velikih i malih izmišljena je, novac treba dati onima koji investiraju

simo pikselFoto: D.Š./Pixsell Predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi, o uzrocima seljačkih nevolja i perspektivi hrvatske poljoprivredne proizvodnje. 

Delegacija PPDIV-a obišla je novu investiciju tvrtke Žito iz Osijeka. Nakon posjeta ste izjavili kako takve investicije mogu spasiti Slavoniju i Baranju i iseljavanje mladih. 

Smatrate li da je Žito zakinuto za novce koje je trebalo za dio te investicije dobiti iz Programa ruralnog razvoja?

Naravno da takve investicije mogu spasiti iseljavanje mladih ljudi iz Slavonije i Baranje gdje se nudi zapošljavanje mladih školovanih i visokoškolovanih radnika različitih kategorija, a neto plaća se kreće od pet i pol tisuća kuna i na više i uz to još ide obvezna isplata ne male Božićnice i Uskrsnice. Žito i svi takvi poslodavci sigurno su zakinuti za isplatu sredstava iz Programa Ruralnog razvoja.

Koji je stav Vašeg sindikata prema odbijanju pojedinih projekta tvrtki zbog navodno umjetno stvorenih uvjeta?
Ma nema tu nikakvih umjetno stvorenih uvjeta, sve je bilo po važećem Pravilniku i samo se radilo o političkom obračunu dva ministra, uostalom tužbe nekih poslodavaca su već upućene i vidjeti ćete kakve će biti presude. Osobno sam se puno informirao, razgovarao sa ministrima i puno drugih ljudi te došao do takvih saznanja. Novac za takve investicije prvenstveno treba ići iz sredstava EU i to za sve i male i velike, a više svakako treba dobiti onaj koji gradi velike proizvodne kapacitete i zapošljava radnike.

Je li Sindikat uključen u institucionalno odlučivanje o tome gdje i na koji načini distribuirati novac iz fondova EU?
Naravno da sindikat nije uključen u davanje mišljenja vezano za takve i slične odluke, a čini mi se da o tome odlučuje netko nekompetentan i onda dolazi do takvih stvari. Po meni prvo izvoli napravi investiciju, zaposli radnike i tada obvezno trebaš dobiti pripadajući dio sredstava iz fondova EU. Ovako ispada da su sredstva dobili oni koji nisu ništa napravili, nisu zaposlili radnike, a oni koji su to učinili ne mogu dobiti jer to tako misli jedan ministar. Ja bih svima koji investiraju i zapošljavaju dao i dio sredstava iz proračuna jer će se to ulaganje višestruko vratiti u državni proračun kroz poreze i doprinose.

Koliko je Hrvatska zapustila investicije u poljoprivredi?
Hrvatska je zapustila investicije u poljoprivredi, malo se ulaže, ne uređuje se poljoprivredno zemljište, imate puno površina pod vodom jer se ne čiste kanali i ne radi dreniranje zemljišta i zato vam je proizvodnja sa prinosima na najnižim razinama. Zemlje u okruženju, članice EU, su daleko ispred nas i trebamo se ugledati na njih. Znate li Vi da Hrvatska svoje svinje kolje u Mađarskoj i onda to vraća u Hrvatsku na daljnju proizvodnju? To je apsurdno, uvozimo sve i svašta i onda nam se desi salmonela u jajima, mesu... i da za to nitko ne odgovara, jedna smjena nije dovoljna.

Gdje Vi vidite naše mogućnosti u što bi se trebalo investirati i kako zaposliti ljude?
To je za mene teško pitanje, a jedan dio odgovora sam dao ranije. Svakako je potrebno iskoristiti potencijale kojih ima, Slavonija i Baranja u jednom pravcu-poljoprivreda, prehrambena industrija i stočarstvo, te intenzivna proizvodnja, Dalmacija i Istra u turizmu, Lika i Banija u stočarstvu itd. Sjeverna Hrvatska i Međimurje već dobrano idu u tom pravcu. Kad dođe do toga onda će biti i zaposlenosti.

Kakav je odnos poslodavaca prema zaposlenima?
Sindikat PPDIV zastupa 18 tisuća članova u 190 tvrtki. Prava radnika reguliramo Kolektivnim ugovorima i time pokrivamo oko 60-70% radnika u sektoru, a zaposlenih u sektoru ima oko 50 tisuća u 450 tvrtki, a prosječna plaća kreće se između četiri i pet tisuća kuna i ovisi o vrsti proizvodnje. Predložili smo našem sektorskom socijalnom partneru u HUP-u Granski Kolektivni ugovor i očekujemo njegovo sklapanje iduće godine čime bi se izbjegla nelojalna konkurencija i ujednačila minimalna prava radnika.

U Hrvatskoj se godinama vodi polemika oko velikih i malih poljoprivrednika i tvrtki. Koji je vaš stav? Kakvu bi poljoprivredu trebalo razvijati te kako povezati velike tvrtke i male poljoprivrednike?
Ta polemika oko veliki i malih je izmišljena u Hrvatskoj i uglavnom je produkt političkih interesa, a sve zbog nemoći da se usuglase stavovi oko zajedničke politike. Pa mi još nemamo strategiju razvoja poljoprivredno-prehrambenog sektora, a prošlo je 26 godina. Ministar Romić je nešto pokrenuo što smo pohvalili, ali u izradu strategije nije uključio neposredne proizvođače, nije uključio ni sindikat koji ima stručne ljude koji itekako dobro poznaju stanje u sektoru. Nadam se da će ministar Tolušić nastaviti izradu strategije i uključiti u izradu iste, sve relevantne faktore. Zaokruženi proces može se provesti kroz jasne i transparentne kooperantske odnose velikih i malih proizvođača.

Kakav je odnos stranih kompanija koje investiraju u Hrvatsku prema radnicima u poljoprivredi i prehrambenoj industriji?
Strane kompanije uglavnom imaju sređene uvjete, investiraju i tehnološki unapređuju proizvodnju, a plaće su im na razini plaća u sektoru, dakle nemaju iste uvjete kao radnici u zapadnim zemljama EU.

Iz Osijeka ste poslali apel novom ministru i Vladi kako bi trebali poticati velike investicije?
Apel i zahtjev za očitovanje poslao sam Vladi i ministru da jasno kažu podržavaju li takve investicije i što će učiniti da im se ispravi nepravda i nastala šteta što su im administrativno-političkom voljom uskraćena sredstva iz EU fondova?

Na koji bi način trebalo distribuirati novce iz Programa ruralnog razvoja?
Ne znam, valjda preko Agencije za plaćanje, ali transparentno i uz znanje javnosti i uz kontrolu i sankcije ukoliko se nenamjenski troši.

HUP je nedavno zatražio da se kroz ruralni razvoj potiču investicije do 5 milijuna eura, a ne kao što je predložio bivši ministar Romić do milijun eura.
Svakako podržavamo prijedlog HUP-a jer su nam sada potrebne takve investicije koje zapošljavaju, a to "do" znači da netko mjerodavan i objektivan, ne politički obojen, treba sagledati investiciju i odlučiti treba li nekome odobriti 5 milijuna, a nekome 4, 3, 2 ili 1 milijun.

Kako komentirate sve češće incidente sa hranom? Uvozimo previše hrane loše kvalitete i po niskim cijenama, a naše tvrtke se teško nose sa konkurencijom. Smatrate li da bi država trebala zakonom ograničiti udio uvozne robe na policama kao što to čine neke druge zemlje?
Svakako ste u pravu, uvozimo puno hrane jednim dijelom loše kvalitete i niskih cijena koje domaća konkurencija ne može pratiti. Država treba stvoriti uvjete za konkurentnu proizvodnju i ja se onda ne bojim za domaću proizvodnju, a može se voditi i pametnija politika poput one u susjednoj Austriji ili Mađarskoj, gdje Vlada tih država poljoprivredno-prehrambenu proizvodnju ne prepušta slučaju već joj je to najvažniji resor u ministarstvu.

Poticaji: Gdje je 45 milijuna kuna?

Pogriješili smo jer nismo otpočetka imali strategiju razvoja sektora, a vidite da je nemamo još ni danas, koja bi odredila pravac razvoja pa se ne bi dešavalo da svaka politika koja dođe prilagođava sve sebi i omogućava raznim interesnim skupinama i špekulantima povoljnu situaciju koju oni iskorištavaju za svoj interes/džep poput godinama nekontrolirane isplate poticaja. Kažu da je u 10 godina isplaćeno 45 milijardi kuna poticaja za poljoprivrednu proizvodnju. Pitam se gdje je taj novac?

Izvor/Autor: http://www.poslovni.hr/

Andrej Plenković: Danas krećemo s poslom!

Andrej Plenković: Danas krećemo s poslom!

andrej Premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak kako će prvog radnog dana krenuti najprije s organizacijskim aspektom rada Vlade, potom pripremom prve sjednice za četvrtak, a najavio je i vrlo skoro pripremu za proračun za 2017. godinu.

"Danas krećemo s poslom, najprije organizacijski aspekt rada Vlade, samog ureda Vlade, nakon toga konzultacije s ministrima, priprema za prvu sjednicu Vlade u četvrtak...", kazao je Plenković pred Banskim dvorima prvog radnog dana nove Vlade.

Kako je najavio, danas ima sastanak s ministrima i prve konzultacije oko nekih žurnih stvari koje će uskoro pred Vladu, a sutra neformalni sastanak sa svim članovima Vlade.

"Cijeli dan će biti sastanci. Vidjet ćemo koliko će biti širi, ali imamo prvo konzultacije oko nekoliko žurnih stvari koje će uskoro ići pred Vladu. Mislim da ćemo sutra imati jedan cjeloviti neformalni sastanak sa svim članovima Vlade", rekao je Plenković.

Odgovarajući na upit novinara što će se prvo naći pred Vladom, istaknuo je da ima nekoliko prijedloga.

"Želio bih se prvo upoznati s pojedinim, već do sada pripremljenim prijedlozima. Čitao sam dosta izvješće o rezultatima Vlade gospodina (Tihomira) Oreškovića tako da pokušamo sve ono što je u visokoj fazi pripreme što prije finalizirati i staviti pred Vladu i Sabor", izjavio je premijer te dodao kako nema puno vremena za uhodavanje.

Govoreći o cjelovitoj poreznoj reformi, Plenković je kazao da će "tu biti puno zakonskih prijedloga, novih zakona, nešto izmjena postojećih".
"Želio bih da taj paket porezne reforme stvarno bude sveobuhvatan, cjelovit, s jasnim učincima i na građane i na poduzetnike, a općenito i na gospodarske pokazatelje", istaknuo je.

Novinarima je kazao i da će već na prvoj sjednici Vlade imenovati predstojnika Ureda Vlade te da će ovoga tjedna riješiti sve što je ključno i bitno za sastavljanje Vladinog tima.

Najavio je i da će proračun u pripremu vrlo skoro.

"Znate da smo u rokovima sad već malo 'knap', ali nastojat ćemo to nadoknaditi i pripremiti kvalitetan proračun za 2017., i razvojni, i ja se nadam što više orijentiran gospodarskom razvoju i pametnoj fiskalnoj konsolidaciji", zaključio je Plenković.

Da podsjetimo, u srijedu 19. listopada Sabor RH izglasao je novu Vladu RH, u kojoj su, uz premijera Andreja Plenkovića, među najvažnijim ministrima za razvoj gospodarstva i radno zakonodavstvo Marina Dalić - podpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, Zdravko Marić - ministar financija, Tomislav Tolušić - ministar poljoprivrede, Slaven Dobrović - ministar zaštite okoliša i energetike, te Tomislav Ćorić- ministar rada i mirovinskog sustava.

Predstavnici Zavoda i Žita vodili TAIEX Stručnu misiju u Ankari

Predstavnici Zavoda i Žita vodili TAIEX Stručnu misiju u Ankari

goranGoran Smrečki, Alper Yosin Özgelik, Ana Akrap Rizici u poljoprivrednoj djelatnosti, opasnosti od eksplozije zbog čestica prašine u silosima i mjere prevencije, pravilan izbor i uporaba osobne zaštitne opreme, te usporedba europskog i turskog zakonodavstva – bile su glavne teme Stručne misije o zaštiti zdravlja i rizicima u poljoprivrednoj djelatnosti koja je od 7. do 9. rujna 2016. održana u Ankari u sklopu Instrumenta tehničke pomoći i razmjene informacija (TAIEX).

Glavni predavači i ujedno voditelji Stručne misije bili su Ana Akrap, viša stručna savjetnica u Zavodu za unapređivanje zaštite na radu i Goran Smrečki, voditelj Službe zaštite na radu i zaštite od požara u Žitu d.o.o. i predstavnik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske.

Ovaj projekt TAIEX-a ugovorila je Europska komisija s Turskom kao pomoć u usklađivanju zakonodavstva u razdoblju prije pristupanja ove zemlje EU. Cilj Ekspertne misije u sklopu TAIEX-a bio je pružanje informacija o zaštiti zdravlja i rizicima na radu, preventivnim i kontrolnim mjerama, te osobnoj zaštitnoj opremi pri radu sa žitaricama i njihovoj preradi, a kako je Stručna misija rezultirala obostranim zadovoljstvom, turski Institut predložio je Zavodu za unapređivanje zaštite na radu potpisivanje trogodišnjeg sporazuma o suradnji, kakav je prethodno potpisao s DGUV-om iz Njemačke.

Izvor/Autor: http://zuznr.hr/

Prijava ili Registracija

Facebook user?

You can use your Facebook account to sign into our site.

fb iconPrijava preko Facebooka

Prijava