Sindikat PPDIV

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

A+ A A-

Česta pitanja

Please select your question category

Search FAQs

Sindikat je trajna organizacija koju su stvorili radnici i koju radnici vode. Sindikat je dobrovoljna organizacija ustrojena na demokratskim principima i na načelima uzajamnog poštivanja i solidarnosti. Sindikat može predstavljati radnike u određenoj gospodarskoj grani ili u određenom trgovačkom društvu/ustanovi, a uspostavlja se kako bi poboljšao i održao razinu plaća, naknada i uvjeta na radu. Radnik pojedinac sam, bez sindikata, ne može se suprotstaviti poslodavcu u zaštiti i unaprjeđenju svojih prava.

Sindikati imaju određena zakonska prava i ovlasti, a najvažnije pravo iz Zakona o radu je pravo na kolektivne pregovore s poslodavcem. Hrvatski zakoni za radnike propisuju minimalna prava kao što su npr. minimalna plaća, minimalni broj dana godišnjeg odmora, stoga je zadaća Sindikata da kroz pregovorima sa poslodavcima uspiju ishoditi potpisivanje kolektivnih ugovora u kojima bi plaće i prava radnika bila veća.

Primjerice kroz kolektivni ugovor razrađuju se plaće prema tarifnim razredima, ovisno o stručnoj spremi radnika, složenosti radnog mjesta i odgovornosti, broj dana godišnjeg odmora ugovara se prema stupnju stručne spreme, dužini radnog staža u poduzeću, uvjetima na radu i osobnim psihofizičkim karakteristikama radnika. Kolektivni ugovorom ugovaraju se i prava radnika koja nisu obuhvaćena Zakonima. Zakon o radu tako propisuje samo pauzu za dnevni obrok radnika, a kolektivni ugovorom se ugovara naknada za prehranu radnika. Zakon nadalje propisuje pravo na godišnji odmor, a kolektivnim ugovorom se propisuje naknada za vrijeme godišnjeg odmora i slično.

Ukoliko u poduzećima nema kolektivnog ugovora, onda sva prava radnika poslodavci propisuju sami što je za radnike najčešće vrlo nepovoljno, jer poslodavci u pravilu prava radnika zadržavaju na najnižim razinama odnosno onim minimalnima koje propisuju zakoni. Stoga je važno da se radnici udružuju u sindikate, jer samo na taj način organizirani radnici imaju pravo na poslodavce vršiti pritisak raznim industrijskim akcijama, prosvjedima pa čak i štrajkom.

Na kraju, važno je reći da je i sam Zakon o radu, kao i Zakon o minimalnoj plaći, Zakon o zaštiti na radu kao i svi drugi zakoni koji pokrivaju i reguliraju područje radnog zakonodavstva, rezultat isključivo dugogodišnjeg djelovanja sindikalnog pokreta u Hrvatskoj, te tripartitnog socijalnog dijalog u kojem sudjeluju sindikati, poslodavci i predstavnici državne vlasti.

Radnicima treba Sindikat

ZATO da bi se zaštitili na poslu
ZATO da bi poboljšali uvjete na radu
ZATO da bi mogli kolektivno pregovarati
ZATO da bi se mogli izboriti za veću plaću i viši životni standard
ZATO da bi od svog rada mogli dostojanstveno živjeti
ZATO što su interesi poslodavaca potpuno suprotni od interesa radnika
ZATO što poslodavci očekuju više rada za što manju plaću, a radnici dostojnu plaću za svoj rad.

Radnici se u sindikat učlanjuju dobrovoljno. U sindikat se možete učlaniti kod svojeg sindikalnog povjerenika u poduzeću, a ako u vašem poduzeću sindikat još nije organiziran, možete ispuniti pristupnicu na naslovnoj stranici ovog weba i poslati ju na adresu Sindikat PPDIV, Ljudevita Posavskog 5, 10 000 Zagreb ili ju možete donijeti osobno na ovu adresu gdje se nalazi središnji ured našeg sindikata.

Radni odnos se zasniva potpisivanjem Ugovora o radu. Ugovor o radu je dvostrani akt koji potpisuju radnik i poslodavac. U pravilu se Ugovor o radu sklapa na neodređeno vrijeme osim ako Zakonom o radu nije drugačije određeno.

Ako vam je poslodavac upisao u Ugovor o radu da je sklopljen na određeno vrijeme, onda vam radni odnos prestaje istekom roka utvrđenim tim ugovorom. U ugovorima na određeno vrijeme poslodavci obično upisuju da se radni odnos zasniva radi privremenog povećanja obima posla, a ugovor na određeno vrijeme može se ponuditi radniku radi zamjene nekog radnika na bolovanju ili porodnom dopustu i dr.

Ako poslodavac s vama nije sklopio Ugovor o radu u pisanom obliku, dužan vam je prije početka rada izdati potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Ako poslodavac prije rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku niti mu ne izda potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor na neodređeno vrijeme.

Opći uvjet za sklapanje Ugovora o radu je da imate najmanje 15 godina, a posebni uvjeti mogu biti određeni zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Ugovor o radu ne morate odmah potpisati, već ga imate pravo odnijeti, pokazati svom sindikalnom povjereniku ili pravniku te ga potpisati najkasnije u roku 15 dana.

Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti u pismenom obliku i potpisan, u protivnom je nevažeći.

Kao jedan od načina na koji može prestati ugovor o radu, Zakon o radu propisuje (čl. 104. st. 1. t. 4.) sporazum o prestanku toga ugovora. To je jedan od najčešće korištenih oblika i načina prestanka ugovora o radu. Zakon o radu ne propisuje iz kojih se razloga može sklopiti sporazum o prestanku ugovora o radu. Važno je da između poslodavca i radnika dođe do suglasnosti volja, jer samo o tome ovisi kada će se sporazum napisati i potpisati. Sporazum pretpostavlja da su se navedeni subjekti složili u svojim interesima i o tome usuglasili. Inicijativu za sporazumni prestanak ugovora o radu mogu dati poslodavac i/ili radnik, iako je u praksi češća inicijativa radnika. Svaki sporazum bolji je od otkaza ugovora o radu. Različiti su razlozi da radnik predloži, a poslodavac prihvati (ili obratno) sporazum: mirovina, drugi posao, nesposobnost za rad i dr. Ima sporazuma o prestanku ugovora o radu i zbog stimulativnih otpremnina, pa i zbog složenog postupka otkazivanja ugovora o radu, iza kojeg može uslijediti individualni radni spor s neizvjesnim posljedicama.

Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti u pismenom obliku i potpisan, u protivnom je nevažeći. Bez pisane forme dolazi do brojnih zlouporaba i pravne nesigurnosti. Oba subjekta potpisuju sporazum osobno ili po punomoćniku. Nastaje nakon inicijative i ponude jedne strane i prihvata ponude s druge strane, ali u određenom sadržaju, vremenu i prostoru. Niti jedan drugi oblik osim pisanog ne dolazi u obzir. Zakon o radu ne propisuje obvezni sadržaj sporazuma o prestanku ugovora o radu. Sugerira se ovaj sadržaj: ugovorne strane, mjesto i dan potpisivanja sporazuma, oznaka da se radi o sporazumu o prestanku ugovora o radu, dan prestanka (zaključivanja) radnog odnosa, otpremnina (iznos, način isplate, plaćanje poreza), korištenje godišnjeg odmora, primopredaja posla (ažuriranje poslova i dr.), eventualno ugovorena zabrana utakmice, ostale obveze jedne ili druge strane (a ako međusobnih obveza nema, to treba napisati), odricanje od nekih prava (radnik se može odreći samo prava koja su dospjela) i drugo.

Poslodavac može odmah po sporazumu, ako želi, zaposliti novog (drugog) radnika na radno mjesto (poslove koje je radnik obavljao i prije sporazuma).

Važno je istaknuti da radnik u slučaju prestanka ugovora o radu sporazumom nema pravo na novčanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti, jer mu je radni odnos prestao njegovom voljom. Izuzetak je ako je sporazum sklopljen zbog premještaja bračnog druga na drugo radno mjesto ili zbog zdravstvenih razloga. Sporazum se eventualno može pobijati ako je sklopljen uporabom sile, pritaje, zbog opasnosti za život i zdravlje ili bitne zablude.

Ugovor o radu prestaje:

  • Smrću radnika
  • Istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme
  • Kada radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore
  • Dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad
  • Sporazumom radnika i poslodavca
  • Otkazom
  • Odlukom nadležnog suda

Ugovor o radu mogu otkazati i radnik i poslodavac, a postoje dvije vrste otkaza redoviti i izvanredni.

Redoviti otkaz ugovora o radu

Uz opravdani razlog poslodavac može radniku uručiti redoviti otkaz ugovora o radu. Kod redovitog otkaza ugovora o radu radnik ima pravo na korištenje propisanog ili ugovorenog otkaznog roka. Postoji nekoliko vrsta redovitog otkaza ugovora o radu, ovisno o slučajevima i vrlo je važno o kakvom se redovitom otkazu radi jer o vrsti uručenog otkaza ovise i prava radnika za vrijeme nezaposlenosti.

Redoviti otkaz može biti:

  • Poslovno uvjetovani otkaz ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga
  • Osobno uvjetovani otkaz ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti
  • Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika ako radnik krši obveze iz radnog odnosa

Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima. Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje teret radnika.

Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima.

Izvanredni otkaz ugovora o radu

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Kod izvanrednog otkazivanja ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, poslodavac i radnik moraju imati opravdani razlog za izvanredno otkazivanje bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Neopravdani razlozi za otkaz jesu

  • Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede
  • Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanja u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika oradu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima izvršne vlasti
  • Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti

Ukoliko poslodavac želi premjestiti radnika na drugo radno mjesto, uslijed ukazane potrebe, organizacijskih promjena i sl. dužan je radniku uručiti otkaz postojećeg ugovora o radu sa istovremenom ponudom izmijenjenog ugovora za predviđeno drugo radno mjesto (Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

Da bi radnik u ovom procesu pridržao svoje pravo osporavanja dopuštenosti takvog otkaza ugovora o radu, prethodno ponuđeni otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora mora prihvatiti.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku ne kraćem od 8 dana. Ukoliko radnik ipak ne prihvati ovako ponuđeni ugovor o radu, počinje mu teči otkazni rok i to od dana kada je priopćio poslodavcu da je njegovu ponudu odbio, ili ako se radnik nije očitovao o primljenoj ponudi ili se nije očitovao nakon isteka ostavljenog mu roka, onda od dana isteka roka koji je za očitovanje o dostavljenoj ponudi odredio poslodavac, a koji ne smije biti kraći od osam dana.

O svakom pojedinom procesu otkazivanja ugovora o radu sa ponudom izmijenjenog ugovora, poslodavac je dužan provesti savjetovanje sa radničkim vijećem, odnosno sindikatom ukoliko radničko vijeće nije izabrano.

Članstvo u sindikatu daje sigurnost na radnom mjestu, a ta sigurnost rezultira samopouzdanjem. Samopouzdanje koristi našoj karijeri. Ako radnik nema zaštitu i mora šutjeti, postaje nesiguran. Nesigurnost nas čini slabima. Dakle, isplati se sudjelovati u sindikatu, jer sigurnost nas jača.

Poslodavci i radnicima koji nisu članovi sindikata isplaćuju plaću prema kolektivnom ugovoru kako nikome ne bi dali razloga da se učlani u sindikat. To je "logično". Ako netko nije član sindikata, on nema zakonska prava na beneficije po kolektivnom ugovoru. To se odnosi i na platne razrede odnosno skupine koeficijenata. Ako poslodavac nekog radnika neopravdano rasporedi na niži koeficijent, radnik koji nije član sindikata nema se mogućnost suprotstaviti, budući da prava po kolektivnom ugovoru na sudu mogu zahtijevati samo članovi.

Čak ni gospodarski rast danas više nije garancija za sigurno radno mjesto u budućnosti. Zatvaranja tvornica ili djelomična zatvaranja pogona iz gospodarskih razloga, a zbog čega mnogi radnici ostaju bez svojih radnih mjesta, dio su gospodarskog života i u vrijeme gospodarskog rasta. Zato trebamo zajednički raditi na prijedlozima i idejama o tome kako stvoriti nova radna mjesta koja će biti sigurna u budućnosti.

Sindikalna zaštita ne može se prenijeti. Društvena emancipacija žena sve više dovodi do ekonomske samostalnosti. Kako bismo potkrijepili svoj zahtjev – ista plaća za isti rad, mi podržavamo žene u njihovoj opravdanoj borbi za ekonomskom ravnopravnosti. Ali samo kao član sindikata i žene uživaju potpunu zaštitu u pravnim pitanjima i mogu koristiti pomoć u slučaju problema na radu.

Kao pojedinac radnik je u današnjem gospodarskom svijetu bespomoćan. To se odnosi i na poduzetnike. I oni se udružuju u udruge poslodavaca. Ali i radnici se mogu pridružiti snažnoj zajednici koja će ih štititi. Kao članovi sindikata radnici su sugovornik kojeg poslodavac mora shvatiti ozbiljno.

Dobit je u gospodarstvu presudan čimbenik. Tu se već više od 100 godina ništa nije promijenilo. Mada je gospodarska bijeda radnika u prošlosti bila veća, još uvijek treba puno napraviti. Danas se radi o drugim pitanjima, npr. o sprječavanju smanjenja socijalnih prava, prava starijih radnika, zaštiti od racionalizacije, prava na prehranu, zaštite na radu u uvjetima klime... Tek danas poslodavci izrabljuju radnike, ali na mnogo sofisticiraniji način. Problemi ne nestaju, samo se mijenjaju. Jedno ostaje isto: "Trebamo jake sindikate!"

  • Nepolitizirani sindikati uopće ništa ne mogu postići. Cijeli je život politika.
  • Sindikat je neovisan o političkim strankama. A politika je sindikata da zastupa interese svojih članova.
  • Zakone o radu i radnim odnosima donose političari, ali sindikati prenose glas radnika.
  • Odredbe kolektivnih ugovora direktan su rezultat pregovora između udruga poslodavaca i sindikata.
  • Sindikat želi u budućnosti sudjelovati i u socijalno političkim pitanjima u zemlji. Sindikati imaju svoje stavove i žele ih zastupati.
  • Kako se političke odluke ne bi donosile mimo radnika, bolje je sudjelovati. Jer što više sudjelujemo, to više i bolje sami možemo kreirati radničku politiku.

Ovdje se na radi samo o štrajku. Radi se o sposobnosti za štrajk i spremnosti za štrajk. Članovi sindikata dobit će potporu u slučaju štrajka. Ako ste pratili tarifna kretanja tijekom zadnjih nekoliko godina, znate da se može dogoditi da brzo treba organizirati štrajk. Štrajk može postati stvarnost brže nego što je to nekome drago.

Članovi dobivaju ne samo pravnu zaštitu u svezi pitanja iz područja rada i socijalnih prava. Oni dobivaju i informacije iz radnog života, a kroz članstvo u sindikatu i kompletnu savjetodavnu mrežu sindikalno organiziranih radnika i povjerenika. Razlog više da sudjelujete sa svojom članarinom. Jer bez članarine ne bi bilo ni sindikata – a bez sindikata ne bi bilo tarifnih povećanja. Zaključak je da bi se ušteda na članarini vrlo brzo pretvorila u gubitak.

Prijava ili Registracija

Facebook user?

You can use your Facebook account to sign into our site.

fb iconPrijava preko Facebooka

Prijava